Dobro došli u Split

Punih 17 stoljeća traje priča o Splitu, još otkako je rimski car Dioklecijan odlučio baš na tom poluotoku blizu velikog rimskog grada Salone izgraditi palaču u kojoj bi u miru proveo posljednje godine svoga života. U tih 1700 godina Palača je polako postajala i postala grad, koji danas mami bogatom tradicijom, veličanstvenom poviješću, ljepotom prirodne i kulturne baštine.

Dioklecijanova palača i cijela povijesna jezgra Splita na spisku su svjetske baštine UNESCO - a još od 1979., i to ne samo zbog izvanredne očuvanosti same Palače, nego bar jednako zbog toga što Palača i njezin grad (ili grad i njegova Palača, kako vam drago) i dalje žive punim životom. U toj strukturi vidljivi su i još uvijek živi svi povijesni slojevi od starog Rima, preko srednjeg vijeka do danas. Šetnjom kroz drevni grad moguće je putovati kroz vrijeme, promatrati vrhunske primjere antičke arhitekture poput Peristila, srednjovjekovne romaničke crkvice i gotičke palače, renesansne portale plemićkih kuća, barokne fasade, sve do moderne arhitekture izvanredno uklopljene u bogatu baštinu.

Takva slojevitost odražava se i u svakodnevnom životu Splita. Lokalni stanovnici sjede u istim kafićima, restoranima i kupuju u istim trgovinama s turistima, dajući im dojam da su dolaskom u Split postali sastavnim dijelom grada i njegovog ritma. Tržnica i ribarnica u centru su života svake splitske obitelji, kao što se cijeli društveni život grada od 200 tisuća stanovnika ogleda na njegovoj Rivi, gdje će svaki gost koji drži do sebe popiti kavu sjedeći do bučnih, temperamentnih Splićana.

Split je mnogo više od veličanstvene arhitektonske kulise. Grad je to u kojem je moguće uživati u vrhunskoj gastronomiji i vinima, naći brojna kulturna događanja poput filmskih i kazališnih festivala, izložbi, vrhunskih muzeja i koncerata, grad koji nudi zabavu od brojnih klubova i barova preko uličnih događanja do festivala poput Ultra Europe kojeg svake godine posjeti i do 100 tisuća mladih iz stotinjak zemalja svijeta. Split sa svojim desecima osvajača olimpijskih i drugih medalja ima i sportsku tradiciju kao malo koji drugi grad njegove veličine na svijetu.

Kad vam dosadi gradska vreva, tu je Marjan, brdo simbol nad gradom, sa svojom šumom, stazama za trčanje, planinarenjem i biciklizmom, rekreacijskim terenima, ali i drevnim crkvicama u kojima su stari Splićani tražili duhovni mir. Tu su i plaže, za grad veličine Splita neobično brojne i čistog mora, od slavnih pješčanih Bačvica do kamenih osamljenih oaza oko cijelog Marjana.

Nakon svega, čudi li vas što Splićani svoj grad najviše vole opisivati riječima "Nema Splita do Splita"?